Gotovo i ne postoji pčelar koji se nije sreo sa pojavom grabeži unutar jedne ili više košnica na pčelinjak. Opasnost od grabeži prisutna je uvijek osobito ukoliko se pčelar na pčelinjaku pojavljuje rjeđe odnosno ukoliko se sam pčelinjak nalazi van mjesta stanovanja. O grabeži uzrocima, sprječavanju pisano je mnogo gotovo u svakoj ozbiljnijoj pčelarskoj literaturi. Pa što onda još napisati? Možda da kao prvo razlikujemo nekoliko načina grabeži u pčelarskim krugovima nazvanih "Tiha grabež" koja se pojavljuje postepeno lagano pojačavajući tempo i s druge strane - "Akutna grabež" koja se pojavljuje iznanada i gotovo ju je nemoguće spriječiti.
I jedna i druga vrsta grabeži izazvane su prirodnim nagonom pčela na opstanak i prikupljanjem hrane za bespašno - zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pčele instinktivno istu traže protivno njihovom prirodnom ponašanju u pljačkanju drugih zajednica. Kako svaka za jednica ima veći ili manji oblik samozaštite u tom pljačkaškom pohodu često stradava dio pčela ili čak i cijela zajednica ovisno o intenzitetu i trajanju.
Grabež prepoznajemo prema samoj aktivnosti pčela na letu košnice. U slučaju da primjetimo borbu pčela o pčele i djelove voska, pojačanu aktivnost pčela ispred košnice (bez unosa) to je dovoljan pokazatelj pojave grabeži. Takvo stanje moguće je na jednoj jedinoj košnici li na cijelom pčelinjaku. Mlađi neiskusniji pčelari mogu zamijeniti ples mladih pčela sa pojavom grabeži. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pčelinjak te pojave mogu rezultirati gubitnom košnice ili čak cijeog pčelinjaka. Dodatan problem može stvoriti i susjedni pčelinjak ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pčelarem - vlasnikom istog. Postavljanje "tunela" preventivno na slabijim košnicama ponekad može spasiti košnicu od propadanja izazvanog pojavom grabeži.
Preventivne mjere za spriječavanje grabeži:
I jedna i druga vrsta grabeži izazvane su prirodnim nagonom pčela na opstanak i prikupljanjem hrane za bespašno - zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pčele instinktivno istu traže protivno njihovom prirodnom ponašanju u pljačkanju drugih zajednica. Kako svaka za jednica ima veći ili manji oblik samozaštite u tom pljačkaškom pohodu često stradava dio pčela ili čak i cijela zajednica ovisno o intenzitetu i trajanju.
Grabež prepoznajemo prema samoj aktivnosti pčela na letu košnice. U slučaju da primjetimo borbu pčela o pčele i djelove voska, pojačanu aktivnost pčela ispred košnice (bez unosa) to je dovoljan pokazatelj pojave grabeži. Takvo stanje moguće je na jednoj jedinoj košnici li na cijelom pčelinjaku. Mlađi neiskusniji pčelari mogu zamijeniti ples mladih pčela sa pojavom grabeži. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pčelinjak te pojave mogu rezultirati gubitnom košnice ili čak cijeog pčelinjaka. Dodatan problem može stvoriti i susjedni pčelinjak ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pčelarem - vlasnikom istog. Postavljanje "tunela" preventivno na slabijim košnicama ponekad može spasiti košnicu od propadanja izazvanog pojavom grabeži.
Preventivne mjere za spriječavanje grabeži:
- sužavanje leta
- zatvaranje svih nepotrebnih otvora na košnici
- kraći preventivni pregledi košnica i pčelinjaka
- što manje uznemiravanje pčela
- previlan razmak između dva pčelinjaka
- držanje samo jakih zajednica unutar pčelinjaka
- kod rada sa košnicom prilikom otvaranja korištenje prekrivača
- spriječavanje rasipanja meda ili sirupa kod rada sa košnicom
- formiranje više manjih pčelinjaka ili dijeljenje velikih u slučajevima slabije paše